Prirodni latex se dobiva od drveta kaučukovca, Hevea brasiliensis.
Kaučukovac potječe iz Brazila (otud nosi ime brasiliensis). Latex je najprije
sakupljan sa stabala u prašumama Amazone, i to već sedamdesetih godina
19.st. Krajem 19.st. Britanci su podigli prve plantaže kaučukovca u Maleziji
(uz pomoć botaničara Botaničkog Vrta u Singapuru). Danas su Malezija,
Tajland i Indonezija zemlje sa najvećom proizvodnjom lateksa u svijetu,
a po broju plantaža slijede ih Vijetnam, Indija, Kamerun i Obala Slonovače.
Prirodni
lateks dobiva se zarezivanjem tanke trake kore stabla - niz rez u tankom
mlazu curi tekućina i skuplja se satima u niže postavljenu posudu. Ta
bijela tekućina, izgledom slična kravljem mlijeku, sadrži otprilike 60%
vode, 35% gume i 5% bjelančevina, šećera, aminokiselina, mineralnih soli,
enzima i nešto ugljikohidrata.
Unutarnju strukturu otvorenih ćelija, koja sadrži milijarde minijaturnih
mjehurića zraka, zapravo sačinjavaju molekule gume koje reagiraju poput
bezbrojnih mikroskopskih opruga.
Rezultat svega je visokoelastični materijal, nenadmašne
točkaste elastičnosti i sposobnosti ravnomjernog raspoređivanja pritiska,
što kod spavanja pruža tijelu optimalnu potporu. Ovako izuzetna fizička
svojstva latexa kao materijala za madrace nadopunjuju izvrsne higjenske
i mikrobiološke karakteristike.
Latex pjena je, naime, antibakterijski materijal u kojem
također nema ni gljivica niti bilo kojih mikroorganizama a da se nikakvi
pesticidi ne koriste tijekom njegove proizvodnje.
Milijuni međusobno povezanih mikroskopski sitnih zračnih komora
u latex spužvi osiguravaju izvrsnu regulaciju topline, optimalno propuštanje
pare i vlage te stalnu cirkulaciju zraka. K tomu, latex jezgre madraca
mahom imaju posebne šupljine i horizontalne kanale za prolazak zraka i
ventilaciju. Svako pomicanje tijela spavača tijekom sna ustvari stvara
efekt pumpanja zraka i time njegovu cirkulaciju.
|